Velika subota – dan tišine, molitve i priprema za Uskrs
Danas se obilježava Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti, koji je, prema vjerovanju, Isus Hrist proveo u Hadu. Dan je posvećen tišini, molitvi i završnim pripremama za Uskrs, najveći hrišćanski praznik.
U srpskoj tradiciji ovaj dan prate brojni običaji. U Homolju se mijesi vaskršnji kolač ukrašen bosiljkom, dok se u jugoistočnom Banatu pripremaju posebni kolačići koji se nakon bdenja odnose na groblje, gdje se grobovi pokojnika zalivaju vinom i kade.
Osim naziva Velika subota, u različitim krajevima koristi se i: Strašna subota, Zavalita, Crvena ili Dugačka subota, svi nazivajući dan dugih Hristovih muka.
Vjeruje se da na ovaj dan valja učiniti dobro djelo ili udijeliti milostinju, i to u tajnosti – kako kaže biblijska poruka: “da ti ljevica ne zna šta čini desnica.”
Po narodnom vjerovanju, na današnji dan ne radi se u polju, niti se obavljaju ručni radovi, poput vezenja. U kućama koje su nedavno imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamnocrvenu, crnu ili se mastu čađom, a taj posao, prema običajima, obavljaju isključivo žene. Jaja se boje rano ujutro, prije izlaska sunca.
Iako je kraj posta blizu, post i dalje traje – na Veliku subotu se posti, a vjernici ovaj dan provode u miru i duhovnoj pripremi za radostan doček Hristovog Vaskrsenja.
Leave a Reply