Mi smo svojim načinom života napravili određene bolesti. Primjera radi to su zapaljenske bolesti crijeva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa…
To su bolesti koje su nastalje jer smo postali previše čisti. Dok smo imali česte infekcije, dok smo bili prljavi dotle smo imali prirodne stimuluse našeg imunog sistema i onda smo bili zdravi, kaže prof. drBranimir Nestorović, načelnik pulmologije na Univezitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj u Beogradu.
“Ali onda smo počeli da se perkamo, da se tuširamo sapunima. Poludim kad vidim one baktericidne sapune. Ti sapuni su budalaština zadnje vrste. Kažu – uništava 99 posto bakterija.
Pa što ih bre uništava? Najveći broj bakterija na svijetu nije uopšte zainteresovan za nas. Pazite, imamo 440.000 do sada poznatih vrsta bakterija. Od njih se samo neke interesuju za nas. Jer mi smo beznačajni. U ukupnoj biomasi na Zemlji mi smo beznačajni.
Mi sebi izgledamo sebi važni ali bakterije se bave nekim druzgim stvarima. Mi njima nismo zanimljivi i to je dobro. Nas napada samo mali broj bakterija”, kaže dr Nestorović.
On kaže da kada su ljudi postali čisti, imuni, kada su te bakterije u pitanju je ostao očuvan ali sad nema stimulusa, nema antigena.
“I on se sada okreće sopstvenim ćelijama nprimer ćelijama crijeva ili mišića. To je takozvana molekularna mimikrija. I mi znamo da je ta teorija tačna jer naprimjer pacijenti sa Kronovom bolešću kad dobiju gliste njihovo zdravstveno stanje se popravi. Suštinski to su bolesti koje smo mi napravili. Svaka tura antibiotika je mnogo ako nije potrebno.
Sponsored by Luponmedia
Ako vi liječite neku specifičnu infekciju naravno da spasavaju život. Ali danas antibiotike uzimaju po principu – ajde da ih uzmem što da ne. Oni uništavaju bakterije ali sličnost naših i bakterijskih ćelija je veoma velika. Vjerovati da antibiotici ne štete našem organizmu je poptuno smeštno. Imate 20.000 sintetisanih antibiotika a koristi se stotinjak jer su svi ostali smtonosni za nas”, kaže dr Nestorović i dodaje:
“Antibiotici ništa ne liječe. Ja kad to kažem moji studenti i specijalizanti me gledaju bijelo. Ako nemate bijela krvna zrnca vi ćete umijeti… Pacijenti koji nemaju leukocite možete im dati bilo kakav antibiotik pacijenti će umrijti.
Antibiotici samo primiruju bakterije, oni usporavaju njihovo razmnožavanje. Bez našeg imunog sistema nema ništa. Vi kad četvrti ili peti put uzmete antibiotike onda dolazi do poremećaja bijelih krvnih zrnaca. Antibiotici su nužno zlo.”
Doktor Nestorovim smatra da mi imamo gomilu prirodnih antibiotika ali ih slabo koristimo.
“Bijeli luk naprimjer… Alicin iz bijelog luka je jedan od najjačih antibiotika koje imamo. Propolis je izvanredna stvar koji u sebi sadrži 64 prirodna antibiotika i nema bakterije koja je rezistentna na to. Antibiotike treba da koristimo za ono za šta su namijenjeni a to su bakterijske infekcije. U pedijatriji je to od 2 do 4 posto infekcija, sve ostalo su virusi.
Respiratorne infekcije su bolesti koje prolaze same od sebe. Gnojna angina prolazi sama od sebe liječena ili ne liječena. Većina lekara i pacijenata misli da ako uzme antibiotik da će spriječiti komplikacije. E to nije tačno. Bilo bi super – imate kijavicu uzmete antibiotik i ne dobijete upalu pluća. Niko onda ne bi imao upalu pluća, ali to ne ide tako. Postoji samo jedna bolest gdje preventivno vrijedi davati antibiotike a to je grip. Tu može da se da antibiotik jer se onda smanjuje za 25 posto šansa za dobijanje zapaljenja pluća”, kaže dr Nestorović.
On napominje da razumijem da roditelji hoće da im dijete što prije ozdravi, da ne dođe do komplikacija.
“I ljekari ih plaše po principu ako ne uzmeš biće ovo i ono. Zanimljivo je bilo ispitivanje u Hrvatskoj među ljekarima na pitanje zašto ste prepisali antibiotik. Prvi odgovor je bio: “Ako ne prepišem ja, prepisaće kolega i ogovaraće me.” A drugi odgovor je bio: “Ova majka je jako zabrinuta biće tu komplikacija ako ne prepišem.”
Oba ova razloga nisu medicinska. Sve začinske biljke su antibiotici. Origano koristimo kod teških pacijenata sa jakim zapaljenskim bolestima pluća jer uništava bakterije. Začinske biljke su počeli ljudi da koriste jer nisu imali frižider i primijetili su da se uz pomoć začinskih biljaka meso duže održi. Crni biber je snažan antibiotik”, kaže on i zaključuje:
“Naš glavni problem je malo kretanja i puno stresa. Ljudski život je stalna borba, nema depresija jer ona vodi u bolest.”
Izvor: novi.ba
Leave a Reply