Uzgoj luka čini se lakim.
Međutim, kako biste postigli najbolje rezultate, postoji nekoliko koraka koji će uzgoj luka učiniti još uspješnijim.
O dobrobitima prirodne gnojidbe već smo puno puta govorili, a u ovom članku saznat ćete nešto više o gnojidbi luka.
Gnojidba je važna pri uzgoju bilo kojeg usjeva, a uz ove savjete s YouTube kanala Proizvodnja voća i povrća naučit ćete kako to učiniti na prirodan način.
Vjerojatno ste čuli mnogo o prednostima i upotrebi drvenog pepela u vrtu.
Ovaj put ga preporučamo koristiti i na luku.
Pepeo može pomoći u zaštiti luka od štetnika, ali budući da je bogat mineralima, pomoći će i u opskrbi potrebnim hranjivim tvarima.
Saznajte više o tome kako pepeo utječe na uzgoj luka, njegovu kvalitetu, zdravlje lukovica i ukupni prinos.
Salata je povrće koje se isplati uzgajati na gredicama zajedno s lukom.
Sadrži mnogo minerala i drugih korisnih tvari.
Možemo ga koristiti za dezinfekciju tla, kao gnojivo, insekticid i fungicid.
Poboljšava strukturu i svojstva tla, pomaže kod razgradnje organske tvari, a velika prednost je što ne sadrži klor na koji je luk osjetljiv.
Međutim, kod primjene uvijek treba imati na umu da pepeo pojačava pH reakciju i ne smije se koristiti na blago kiselim, neutralnim i alkalnim tlima.
Prečesto korištenje povećava pH i možete učiniti više štete nego koristi.
Budući da pepeo ne sadrži dušik, potrebno je dodati ovaj element.
Uravnoteženom upotrebom pepela i dobrom ravnotežom s dušikom mogu se osigurati kvalitetne glavice luka koje karakterizira dugi vijek trajanja.
Fosfor i kalij su u obliku koji biljke lako apsorbiraju.
Budući da je prirodna tvar, drveni pepeo ne predstavlja opasnost za ljude i okoliš.
Naravno, ne treba pretjerivati s nanošenjem, potrebno je pripaziti na nanošenje pepela i eventualno se zaštititi od udisanja.
Gnojidbu pepelom najbolje je obaviti u mirnom razdoblju, inače ga je teško ravnomjerno nanijeti.
Još jedna prednost korištenja pepela je ta što luk postaje otporniji na vremenske promjene i manje je sklon žućenju.
Pepeo se može koristiti na više načina, ali ne više od 2 do 3 puta tijekom vegetacije.
Postoji nekoliko uvjeta prijave.
Obično se dodaje tijekom predsjetvene pripreme tla ili prskanjem neposredno prije sadnje.
Možete pripremiti i otopinu kojom ćete zalijevati luk nakon nicanja ili ga tretirati za zaštitu od štetnika i bolesti.
Najlakša primjena je posipanje po površini zemlje, što se uvijek čini prije zalijevanja ili jače kiše.
Jedna šalica pepela dovoljna je za 1 m2, a nakon nanošenja važno je zemlju dobro promiješati sa zemljom kako bi se pepeo najbolje aktivirao nakon zalijevanja.
Osim gore navedene upotrebe pepela, moguće je pripremiti otopinu za lukovičasto bilje, odnosno za naš sadni materijal.
Najlakše je samo staviti lukovice u pepeo i lagano ih promiješati kako bi se na njima stvorio svojevrsni zaštitni sloj prije sadnje.
Tako će biti izdržljiviji i jači.
Drugi način je otopiti 1 žlicu pepela u 1 litru vode.
Prije sadnje lukovice se drže uronjene u ovu otopinu sljedećih 5 do 6 sati.
Na taj smo način dezinficirali lukovice, oslobodili ih potencijalnih uzročnika bolesti, opskrbili ih potrebnim hranjivima, a držanjem u vodi potaknuli njihovo klijanje i razvoj lukovica.
Zatim sve što trebate učiniti je posaditi lukovice.
Osim gore navedenih opcija, po želji možete pripremiti otopinu za zalijevanje.
Za pripremu ove otopine potrebno je 250 g drvenog pepela otopiti u 10 l vode.
Sve dobro promiješajte i ostavite na sobnoj temperaturi još 3 dana.
Zatim se pripremljena otopina može koristiti za zalijevanje.
Na taj način hranimo lukovice i osiguravamo im potrebna hranjiva kako bi se zdravo razvijale i bile otpornije na napade štetnika.
Gnojivo od pepela i kvasca također su dobra alternativa.
U kantu uspite 1 žlicu pepela i pomiješajte s 5 žlica šećera i 1 žlicom suhog kvasca.
Zatim ulijte 3 litre vode.
Sve dobro promiješajte i ostavite stajati najmanje 3 dana da se kvasac aktivira.
Nakon tog vremena njime možemo zalijevati gredice luka.
Primjenjuje se nakon zalijevanja ili navečer prije kiše.
Nemojte zalijevati biljke, već zemlju oko glavica, nikako direktno na njih.
100 g kvasca sadrži kalij, natrij, proteine, kalcij, magnezij, vitamin B6, željezo, vitamin C, vitamin B12, kao i biljne hormone poput auksina.
Kvasac pospješuje oslobađanje topline i zagrijavanje biljnog supstrata, aktivnost mikroorganizama prisutnih u tlu te povećan sadržaj mikro i makro elemenata.
Dakle, u kombinaciji s jasenom dobrobiti su višestruke i svakako ih treba iskoristiti.
Kada se dodaje u obliku gnojiva, može se koristiti do 2 do 3 puta tijekom vegetacije.
Prvi put u rano proljeće, ako je tlo siromašno hranjivim tvarima, drugi put nakon 14 dana, a značajniju gnojidbu treba provesti i ljeti, kada se lukovice aktivno formiraju.
Jer biljka apsorbira hranjive tvari kada su joj najpotrebnije.
Ipak, najzanimljiviji način korištenja drvenog pepela u uzgoju luka je priprema prirodnog insekticida.
Koristi se protiv štetnih insekata koji napadaju mladi luk.
Otopiti 300 g drvenog pepela u 10 l vode i ostaviti da stoji 48 sati ili najmanje 24 sata.
Zatim možete dodati 50 g sapuna za bolje prianjanje na biljke.
Ako koristite škropivo protiv lisnih uši, količinu pepela možete smanjiti na 100 g.
Tretiranje se provodi rano ujutro ili kasnije navečer po suhom vremenu bez vjetra.
Osim pepela, dostupna su i druga vrijedna prirodna gnojiva, poput ekstrakta koprive.
Izvrstan je dodatak jer sadrži puno dušika kojeg u pepelu nema.
Zahvaljujući dovoljnoj gnojidbi dobit ćemo zdraviji i veći urod, koji će također biti otporniji na bolesti i štetnike.
Više možete saznati u priloženom videu.
Sretno!
PREUZETO
Leave a Reply