Društvene mreže su ovih dana preplavljene fotografijama koje korisnici iz cijelog regiona postavljaju, a na njima procvjetale višnje, trešnje i šljive. Čak je na nekim voćkama došlo i do formiranja ploda. Ove pojave se ne sjećaju ni najstariji, a Srpskainfo je pitala Miljana Cvetkovića, profesora na Poljoprivrednom fakultetu, Katedra za hortikulturu, zbog čega se ovo dešava.
– Razlog su fiziološki poremećaji koji nisu uobičajeni. Zbog nepovoljnih uslova došlo je do aktiviranja pupoljaka koji bi se u normalnom razvoju tek sledeće godine razvili – kaže Cvetković koji ističe da se zapravo radi o ekstremnim vremenskim uslovima koji utiču na razvoj biljaka, odnosno voća i njihov godišnji ciklus.
Nažalost, cvjetanje voća u jesen znači i, kako kaže, smanjenje mogućnosti da se u toku naredne godine ostvari optimalan rod.
– Ove godine smo imali jako dugo, hladno i kišno proljeće, a nakon toga i jako dug period sa visokim temperaturama. Ti ekstremi su uticali na ovakav razvoj voća – dodaje Cvetković.
On napominje da je ova godina vjerovatno jedna od najtežih za poljoprivrednu proizvodnju, pa tako i za voćarsku.
Na pitanje da li domaću voćarsku proizvodnju možemo prilagoditi ekstremnim vremenskim uslovima, profesor Cvetković ističe da ne postioji čarobni štapić ali svakako savjetuje nekoliko stvari.
– Treba da primjenjujemo sve one redovne mjere u proizvodnji bez obzira da li voćke imaju roda ili ne, da li smo zadovoljni godinom ili ne. Dakle, redovnu i na vrijeme ishranu, zaštitu od patogena i svakako da pokušamo da maksimalno osiguramo proizvodnju u smislu svih kapitalnih investicija koje su neophodne za voćarstvo, kroz navodnjavanje, te zaštitu od mraza i grada. Potrebno je stvaranje boljih preduslova da biljke budu fiziološki jače i otpornije. To je osnovni korak u prevenciji negativnih uticaja koje trenutno imamo – naglašava Cvetković.
Meteorolog Nebojša Kuštrinović za Srpskainfo kaže da će, po narodnom vjerovanju, zima biti jaka i duga ako na jesen procvjeta voće. Kaže da je ovakva godina posljednji put bila 1951. i da je tada septembar bio topao sa ljetnim temperaturama, a da je zima bila hladna.
Međutim, klima se od tada značajno promijenila, pa se ne ova 2023. ne može porediti sa periodom od prije 72 godine.
– Po sadašnjim modelima, i ova zima će biti blaga i sa temperaturama iznad prosjeka. U nekim djelovima Evrope se očekuju značajnije padavine, ali još je rano za pouzdane dugoročnije prognoze – objašnjava Kuštrinović.
Ono što je sigurno jeste da će kalendarski dolazak jeseni, kako dodaje, donijeti pad temperature. U nedjelju će temperatura biti do 16 stepeni, ali od naredne sedmice blago će rasti.
(Srpska info)
Leave a Reply