Kečap ili senf? Ni jedno ni drugo, reći će ljubitelji kiselog kupusa. Za mnoge je upravo on kralj među dodacima uz meso, krompir ili povrće. Ali, je li kiseli kupus zaista toliko zdrav koliko se tvrdi?
„Kiseli kupus je fermentirani kupus koji se pravi samo od soli i vremena. Proces fermentacije daje mu prepoznatljiv kiselkast okus koji mnogi obožavaju, naročito kao prilog uz jača jela“, objašnjava doktor nutricionizma i savjetnik za prehranu i fitness. „On dodaje i hrskavost i kiselinu, što pomaže uravnotežiti bogatije okuse.“
Fermentirane namirnice posljednjih godina postale su sinonim za zdravu crijevnu floru, pa se i kiseli kupus često svrstava među „superhranu“. Nutricionisti se slažu da može biti izuzetno koristan, ali samo ako se jede umjereno. Evo šta se dešava u organizmu ako jedete kiseli kupus svakog dana.
Šta sadrži kiseli kupus?
Oko 150 grama kiselog kupusa sadrži:
Kalorije: 27
Masti: 0,2 g
Ugljikohidrate: 6,1 g
Vlakna: 4,1 g
Proteine: 1,3 g
Natrij: 939 mg
Vitamin C: 20,9 mg
Vitamin K: 18,5 µg
Proces fermentacije pretvara kiseli kupus u vrijedan izvor probiotika, ključnih za zdravu crijevnu mikrofloru.
Šta se dešava ako jedete kiseli kupus svakog dana?
Nutricionisti ističu da redovno konzumiranje kiselog kupusa može poboljšati zdravlje srca i crijeva, ali upozoravaju da treba paziti na unos soli.
„Kada razumijemo zašto su određene namirnice korisne ili štetne, lakše donosimo odluke koje podržavaju zdravlje srca, kostiju, imuniteta i crijeva“, kaže dijetetičarka.
Evo šta nauka kaže o njegovim prednostima i mogućim rizicima:
Poboljšava zdravlje crijeva
Kiseli kupus sadrži probiotike i prebiotike koji hrane i obnavljaju korisne bakterije u crijevima. Te bakterije stvaraju postbiotike – spojeve koji smanjuju upale, jačaju stijenku crijeva i poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari.
Jača imunitet
Iako se rijetko povezuje s imunitetom, kiseli kupus može pomoći tijelu da se izbori s infekcijama. Zdrava crijeva su ključ snažnog imunološkog sistema, a fermentirane namirnice mogu smanjiti rizik od prehlade i ubrzati oporavak. Uz to, bogat je vitaminom C, koji pomaže organizmu u borbi protiv virusa i bakterija.
Povećava unos vlakana
Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana, a kiseli kupus to može nadoknaditi. Sadrži netopiva vlakna koja potiču redovno pražnjenje crijeva i pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.
Produžava osjećaj sitosti
Zahvaljujući svom jakom okusu i teksturi, kiseli kupus čini obrok punijim i zadovoljavajućim. To može pomoći da jedete svjesnije i duže ostanete siti, što koristi onima koji žele održati zdravu tjelesnu težinu.
Održava ravnotežu tekućine
Kiseli kupus sadrži mnogo natrija – što se često kritikuje, ali može biti korisno za sportiste i osobe koje se mnogo znoje. U umjerenim količinama natrij pomaže tijelu da zadrži tekućinu i sprječava dehidraciju.
Jača srce i kosti
Fermentirane namirnice poput kiselog kupusa mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska i holesterola, ako su dio uravnotežene prehrane. Također sadrže vitamin K2, koji pomaže da se kalcij usmjeri u kosti, umjesto da se taloži u arterijama.
Poboljšava koncentraciju i raspoloženje
Zdrava crijeva direktno utiču na zdravlje mozga. Kiseli kupus podržava tzv. „osovinu crijeva i mozga“, što može doprinijeti boljem raspoloženju i smanjenju simptoma stresa.
Mogući rizici
Previše soli: Jedna šolja kiselog kupusa sadrži skoro 1.000 mg natrija. Ako ga jedete često, to može povećati rizik od povišenog krvnog pritiska i zadržavanja vode. Preporučeni dnevni unos natrija je do 2.300 mg, idealno oko 1.500 mg.
Probavne tegobe: Ako niste navikli na fermentiranu hranu, mogu se javiti nadutost ili grčevi. Nutricionisti savjetuju da počnete s manjom količinom, oko četvrt šolje dnevno, pa postepeno povećavate unos.
Leave a Reply