Toplo i stabilno vrijeme mami šetače, ljubitelje prirode i sve one koji su željni promjene životnog okruženja, pa i na nekoliko sati, da obiđu neke od prirodnih ljepota kojima obiluje Bosna i Hercegovina, no svaki izlet u prirodu mora uključivati pripremu, kao i visoko razvijenu svijest o okolišu te izazovima koje donosi.
Naravno, na prvom mjestu je doza opreza koji se nameće zbog činjenice da je BiH dom brojnim vrstama zmija koje su iznimno važan čimbenik ekosistema, a na koje često neopravdano gledamo kao na prijetnju.
Važnost edukacije
Ipak, s obzirom na specifičnosti zmijskog svijeta, preporuka struke je ostati smiren i izbjegavati približavanje tim stvorenjima, ali i imati adekvatnu obuću i odjeću. Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine, za Večernji list BiH ističe kako je ovo razdoblje u kojemu se bude zmije, što kod mnogih izaziva strah, često zasnovan na mitovima, neznanju i duboko ukorijenjenim predrasudama.
Napominje kako je stvarnost drugačija te da su zmije fascinantna, korisna i neprocjenjiva stvorenja koja igraju ključnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže.
“One kontroliraju brojnost glodavaca, čime smanjuju rizik od širenja zaraznih bolesti i šteta u poljoprivredi, te služe kao pokazatelji zdravog okoliša”, naglašava Hamidović. Važno je, dodaje, da ih ne promatramo kroz prizmu straha, već kroz prizmu znanja i poštovanja. Edukacija je, poručuje, najvažniji alat u borbi protiv pogrešnih predstava koje desetljećima oblikuju naš odnos prema ovim bićima.
Kako se ponašati prilikom susreta sa zmijom, pitanje je koje ima višeslojan odgovor te prvo treba krenuti od staništa, pri čemu, objašnjava Hamidović, treba izbjegavati kretanje kroz neuređene terene: visoku travu, gusto grmlje, naslage kamenja ili drveća. Upravo su to mjesta gdje zmije pronalaze zaklon i osiguranje.
Kako se ponašati
Zmije se, kaže Hamidović, oslanjaju na kamuflažu kako bi ostale neprimijećene.
“Zbog toga najčešće do susreta dolazi nenamjerno kada nepažljivo stanemo preblizu, a one nas dožive kao prijetnju. No, zmije ne napadaju ljude, osim ako nisu izravno ugrožene. Njihova prva reakcija, kada nas osjete, jest povlačenje. One osjećaju vibracije našeg hoda i obično se sklone prije nego što ih uopće primijetimo”, naglasila je. U slučaju da se nađemo u blizini zmije, najvažnije je, poručila je, ostati smiren i ne praviti nagle pokrete.
“Pustimo zmiju da sama ode svojim putem jer ona neće napasti, osim ako se ne osjeti ugroženom. Najčešće mi narušimo njezinu “zonu komfora” pokušajem fotografiranja, diranja štapom ili čak ozljeđivanja. Ako nismo sigurni o kojoj vrsti zmije je riječ, najbolje je ne upuštati se u bilo kakav kontakt te pozvati službe koje će zmiju premjestiti ako se našla u blizini vašeg doma” ističe Hamidović.
Ako dođe do ugriza, kaže, važno je znati razlikovati ugriz neotrovne od ugriza otrovne zmije. Hamidović podsjeća kako na našim područjima žive tri vrste otrovnica: poskok (Vipera ammodytes), šarka ili riđovka (Vipera berus) i šargan (Vipera ursinii). Ugriz neotrovne zmije neće izazvati ozbiljne posljedice osim površinske rane.
Kod ugriza otrovnice, najvažnije je, naglašava, ostati smiren jer se tako otrov sporije širi tijelom, te odmah potražiti medicinsku pomoć. Ističe i kako treba ukloniti uske predmete s dijela tijela gdje je ugriz (npr. prstenje ili sat), imobilizirati ekstremitet i izbjegavati hodanje ako je moguće.
“Ambulante u većim gradovima imaju na raspolaganju protuotrov, a ako se reagira navrijeme (u roku od 2 do 3 sata), izgledi za oporavak iznimno su visoki. Važno je napomenuti da će otrovnice u 50 posto slučajeva dati suhi ugriz (ugriz upozorenja, bez ispuštanja otrova), ali bez obzira na tu činjenicu, savjet je obratiti se liječniku”, zaključuje Hamidović.
Na kraju, poručuje i kako su zmije bile ovdje mnogo prije nas i nastavit će biti dio naših ekosistema te ih je nepravedno i pogrešno demonizirati zbog neznanja ili naslijeđenih predrasuda. One nisu naši neprijatelji, one su naši saveznici u prirodi, čuvari ravnoteže i zaslužuju poštovanje.
Leave a Reply