Oko paradajza pospite mrvicu ovog praha: Rodiće duplo više, a plodovi će biti krupni i mesnati

Odličan je i za tjeranje štetnika iz vrta

 

Ako se grijete na drva, vjerovatno imate pepeo koji ostane nakon njihovog sagorijevanja. Nemojte ga bacati – iskoristite ga za đubrenje rajčice. Evo kako to učiniti:

Đubrenje zemljišta

Pepeo sadrži hranjive sastojke koje rajčica lako upija. Bogat je kalijem, magnezijem i kalcijem – elementima koji održavaju biljku zdravom, povećavaju prinos (neki tvrde čak i duplo), te jačaju listove, čineći ih otpornijima i efikasnijima u upijanju sunčeve svjetlosti.

Povećajte kiselost tla

Paradajz voli blago kiselo tlo – idealan pH treba biti nešto ispod 7. Ako vaša rajčica ne uspijeva kako treba, dodajte pepeo od drva kako biste poboljšali uslove za rast.

Protiv štetnika

Drveni pepeo odličan je za odbijanje puževa i drugih vrtnih štetnika. No, ne djeluje ako se pokvasi – zato ga pospite tek nakon zalijevanja ili kiše. Pazite da pepeo ne dospije na listove i stabljike rajčice jer ih može oštetiti.

NOVI.BA

BONUS:

PLAMENJAČA UNIŠTAVA PLOD I SAV VAŠ TRUD: Evo kako možete da zaštite povrće…JEDNOSTAVAN TRIK

 

Plamenjača je najštetnije oboljenje krompira, paradajza i plavog patlidžana koje se pojavljuje svake godine i može potpuno da uništi usjev. Podjednako se javlja na biljkama u plastenicima, staklenicima i na otvorenom polju. Simptomi ovog oboljenja javlja se na svim dijelovima biljke: stabljici, listu, kao i plodu, a pojavljuju se u periodu od maja do septembra. Na samom plodu nema znakova ove bolesti, ali zbog gubitka lisne mase plodovi zaostaju u porastu, ostaju kržljavi, deformišu se, gorki su i gube tržišnu vrijednost. Prvi simptomi se javljaju na lišću starom od 5 do 15 dana u vidu pjegica veličine oko 15mm, a oboljenje se prepoznaje po karakterističnom mozaiku. Na površini lista pojavljuje se mozaična prošaranst svijetlih i tamnih područja. Kako bolest napreduje svijetle zone se šire, postaju žute i ograničene većim lisnim nervima.Zaraza se veoma brzo širi, listovi odumiru i može doći do potpunog propadanja biljke. Zaraženi listovi ostaju na peteljci, ne otpadaju.

MJERE ZAŠTITE

Gljivica prezimljava u formi micelijuma na zaraženim krtolama u skladištima, kao i na krtolama zaostalim u polju. Da bi se simptomi plamenjače pojavili treba da budu ispunjeni slijedeći uslovi:
– da je povećana vlažnost – infekcija se najčešće ostvaruje nakon kiše
– da je oblačno
– da rosa dugo ostaje na biljkama
– da je noćna temperatura 10-12ºC, a dnevna 20-22ºC

Da bismo zaštitili useve od plamenjače, potrebno je da učinimo slijedeće:

– Za sadnju treba izabrati ocijedite parcele koje nisu u sjenci. Tako ćemo izbeći dugo zadržavanje rose na listovima.
– Poštovati plodored. Najbolje je da biljke iz porodice Solanaceae (krompir, paradajz, patlidžan) dođu na isto mesto tek nakon 4-5 godina.
– Uništavati samonikle biljke krompira. U jesen uklanjati biljne ostatke jer oni mogu da budu izvor zaraze sledijeće godine.
– Upotreba zdravog i dezinfikovanog semena i krtola.
– Birati sorte koje su prirodno otpornije na ovu gljivicu.
– Obavljati redovne preglede, najbolje u jutarnjim satima, dok je rosa, zato što se tada simptomi najlakše uočavaju.
– Kod setve i sadnje treba se pridržavati optimalnog razmaka. Tako će se biljke brže sušiti posle kiše.
– Malčirati zemljište i prihranjivati biljke biljnim đubrivima – kopriva, preslica, maslačak.
– Nakon svake kiše biljke preventivno možemo tretirati različitim preparatima ili to možemo da uradimo u razmacima 7-15 dana.

Preventivni preparati
Preparat od mlijeka
Prvo se 1 litar mlijeka razrijedi sa 10 litara vode. Ovako pripremljen preparat se mora odmah upotrebiti. Ukoliko se koristi pasterizovano mleko količina vode može se smanjiti do najmanje 5 litara. Umjesto mlijeka mogu se koristiti jogurt ili kefir. 1 litar jogurta se razrijedi sa 10 litara vode. Može se koristiti i surutka.
Preparat od sode bikarbone
U 2 litra vode treba dodati 2 kašike sode bikarbone, nekoliko kapi biljnog ulja i nekoliko kapi tečnog deterdženta.

Preparat od luka

500 g lukovine potopiti u 10 litara vode i sve to treba ostaviti oko 10 dana da fermentiše. Dužina fermentacije zavisi od temperature. Nakon što nestane pjena, rastvor treba procijediti i razrijediti vodom, u odnosu 1:10. Mogu se pripremati i razni drugi preparati kao npr. cimet rastvoren u vodi. Jedna od mera zaštite je i sadnja biljaka koje su dobri susedi paradajzu i krompiru, odnosno onih biljnih vrsta koje ih štite od bolesti kao što su: bosiljak, ren i kadifica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*